Srednja škola "Braća Radić" Kaštel Štafilić

Čuvari baštine

15.3.21.

Spolije – zaboravljeni svjedoci civilizacijskog kontinuiteta u Kaštelima naziv je projekta učenika SŠ „Braća Radić“ iz Kaštel Štafilića, odobrenog u okviru programa Čuvari baštine Centra izvrsnosti SDŽ.

Spolije su termin u arhitekturi koji označava ugradnju kamenih elemenata i dijelova skulptura kao građevnog materijala u nove arhitektonske sklopove. Spolija na kaštelanskim kućama, crkvama, zidovima ima značajan broj i svjedoče o kontinuitetu civilizacija, suživotu i praktičnom životu na području našeg grada. Smatramo da su ti mikrolokaliteti skrivena blaga naših sedam mjesta, uglavnom nepoznata, a u kulturnom i turističkom smislu atraktivna.

Cilj je projekta, u kojem sudjeluju učenici drugih i trećih razreda gimnazije s profesoricama Radojkom Hrgović, Andrijanom Skelić i Sanjom Rozga, istražiti, popisati i dokumentirati spolije u gradu, zabilježiti priče i anegdote lokalnog stanovništva koje živi u ili oko građevina ukrašenih tim vrijednim artefaktima, cijeli projekt dokumentirati fotografijama i video zapisom. Ovisno o epidemiološkoj slici, projekt ćemo završiti izložbom u dvorcu Vitturi u Kaštel Lukšiću čime se želimo predstaviti kao svjesni čuvari baštine i aktivni sudionici kulturnog i javnog života grada Kaštela.

Nakon prvih online sastanaka i popuštanja epidemioloških mjera, posjetili smo Arheološki odjel Muzeja grada Kaštela gdje nam je muzejska savjetnica gđa Ivanka Kamenjarin održala predavanje o spolijama u našem gradu te nas uputila na stručnu literaturu koju valja istražiti. Nakon mudro sročenih pitanja, gđa Kamenjarin nas je neprecizno uputila u susjedstvo gdje bismo mogli pronaći poneku sućuračku spoliju. I tako je krenula prva potraga, u Kaštel Sućurcu. Zahvaljujući susretljivosti lokalnog stanovništva, uz puno smijeha, zabilježili smo prve priče o spolijama, šjor Ivan nam je čak pomicao cijevi svog klima uređaja da bismo bolje vidjeli i da bi fotografija bila dobra. I tako smo, neočekivano, snimili prve fotografije. Nekoliko ugodnih sati proveli smo u šetnji sućuračkim kaletama, podižući poglede prema gornjim katovima kamenih kuća, gledajući dovratke i raspravljajući gdje bi mogle biti ugrađene spolije. Najbolje je atmosferu oslikao Duje: „Mogli bismo sutra nastaviti, umjesto u školu….“ Sutra ćemo ipak u školu, a nakon što malo proučimo literaturu, nastavit ćemo istraživanje po ostalim Kaštelima.

Radojka Hrgović, prof.

6.3.22.

Krnjeval u Donjim Kaštelima – „Teško je u Kaštelin ostarit, a ne poludit“

Pokladni običaji u Kaštelima neizostavan su dio života lokalnog stanovništva. Tradicija paljenja krnje u Kaštelima stara je koliko i maškare, točnije više od 200 godina i svake je godine dosad gorio.Paljenje krnje i krnjevalska povorka, u kojoj se maškare narugaju aktualnostima te nizu događaja iz svakodnevice, nisu jedina tradicija. Uz krnjeval u Donjim Kaštelima te pokladni utorak veže se još nekoliko običaja, poput tradicionalne trpeze na kojoj se obavezno nađu kaštelanski makaruni ili maskenbala na kojem se svi opuste pod maskama te na najljepši način maškare završe svoju vladavinu.

Danas je glavni organizator karnevalskih događanja u Donjim Kaštelima Kaštelanska karnevalska udruga – POKLADE koja je osnovana 1913. godine. Od 1990.godine udruga tiska i izdaje satirične pokladne novine „Maškadur“ koji se bez zadrške izruguje aktualnim problemima koji su mučili stanovništvo te godine.

Ove je godine naš projekt zamišljen kao suradnja učenika i profesora naše škole s KKU „Poklade“ u organiziranju i pripremanju karnevalske povorke, praćenju i pomoći u izradi maski i krnje te praćenju i sudjelovanju u pripremi „Maškadura“. Važnim smatramo uključivanje mladih naraštaja u rad lokalnih udruga koje se bave očuvanjem nematerijalne baštine pa će tako naši učenici ove godine jednom točkom sudjelovati u velikoj karnevalskoj povorci na pokladni utorak u Donjim Kaštelima.Osim toga, ostvarit ćemo i suradnju s lokalnim stanovništvom, tj. domaćicama koje će nas podučiti tradicionalnoj kaštelanskoj pokladnoj trpezi i naučiti nas praviti „makarune navreteno na šporko“. Cilj je projekta očuvanje ove kaštelanske užance ne samo kao recepta na papiru, već običaja koji će se štovati i prakticirati u budućnosti.

Sve faze projekta predstavit ćemo putem mutimedijskog bloga (audio i video snimke, intervjui, fotografije, priče, glende i šale) kojim ćemo dokumentirati pripreme i aktivnosti koje prethode karnevalskoj povorci na pokladni utorak i samu karnevalsku povorku. Također, predstavit će se novostečene vještine pravljenja makaruna na vreteno izrađenih po tradicijskoj recepturi. Učenici će iznijeti svoja osobna iskustva, dojmove i vrijednosti koje su stekli radeći na ovom projektu. Svi produkti projekta bit će predstavljeni tijelima Škole, ali i na predstavljanjima škole u lokalnoj zajednici i šire te na društvenim mrežama i portalima.

Kaštelanski karneval kao dio tradicije i narodnih običaja ostaje dio identiteta lokalne zajednice, manifestacija koja ima tendenciju postati nematerijalna kulturna baština Republike Hrvatske, a ovim projektom želimo zainteresirati mlađe naraštaje da svojim sudjelovanjem ostvare taj cilj i time promoviraju svoj grad i županiju.

Više na našem blogu: https://ssbrkrnjeval.wordpress.com/

Radojka Hrgović, prof.

Povodom Dana grada organizirana izložba fotografija u našoj gimnaziji

Autor: Administrator , 3. 3. 2023.

Povodom Dana grada Kaštela u prostorima kaštelanske gimnazije postavljena je izložba fotografija „Spolije – zaboravljeni svjedoci civilizacijskog kontinuiteta u Kaštelima“.

Fotografije su nastale tijekom jednog od gimnazijskih projekata u programu Čuvari baštine Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije.

Spolije su termin u arhitekturi koji označava ugradnju kamenih elemenata i dijelova skulptura kao građevnog materijala u nove arhitektonske sklopove. Spolija na kaštelanskim kućama, crkvama i zidovima ima značajan broj i svjedoče o kontinuitetu civilizacija, suživotu i praktičnom životu na području našeg grada.

Fotografije popisanih i dokumentiranih spolija mogu se razgledati u prostorima gimnazije.

Fotografije možete pogledati klikom ovdje

Radojka Hrgović, prof.

Čuvari baštine iz kaštelanske gimnazije nastavljaju s projektima

Autor: Administrator , 4. 5. 2023.

Kaštelanski gimnazijalci okupljeni u projektu Čuvari baštine Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije ove su godine osmislili projekt Udica se zadije za prste.

Tema je i ove godine zadana: Mudre glave, mlade ruke, a odnosi se na prenošenje znanja i vještina starijih generacija na djecu i mlade.

Projekt su učenici odradili kroz nekoliko radionica gdje su od starijih sugrađana učili ribarske vještine, upoznali ribarske alate i bilježili nazive istih. Osim toga, učili su o tradicionalnim načinima čuvanja i konzerviranja ribe, receptima, okušali se u lovu s kraja, a za kraj je još ostalo kužinavanje, priprema jela od ribe. Da bi se nakon dobre spize mogli malo družiti i zabaviti, odradili su i mali tečaj balota.

Na prvoj radionici na OPG-u Dražin u Kaštel Kambelovcu učili su o tome kako se nekad solila i sušila riba, kako se to danas radi, čistili su i filetirali ribu uz nadzor gđe. Nevenke.

Gosp. Mornar i gosp. Bedrina vodili su radionicu o soljenju srdela. Oni su i dio balotaške ekipe koja je gimnazijalce na zogu na Malačkoj učila igrati balote, buri usprkos.

U prostorijama KŠR Nebojsija u Kambelovcu primio ih je tajnik kluba, ujedno i najstariji član, Augustin Tvrdić Rista. Budući da gospodin Rista slabije vidi, uz njegove upute i asistenciju, radionicu o izradi poveza, vezanju udica, različitim gropovima vodila je Katarina, najuspješnija članica kluba. Učili su o debljini krena, vrstama udica, perlicama, načinima vezanja, bacali udicu s kraja, jugu usprkos.

I opet buri usprkos, na velikom mulu na Resniku barba Stanko im je pokazao različite ribarske alate, pričao kad se i kako lovi, kako se to nekad radilo, dijelio recepte…i na kraju otkrio da ne jede ribu! A kako je barba Stanko riznica sjećanja i kroničar Kaštela, slušali su i zanimljive „štorije“ o ljudima, događajima, običajima…

Tijekom radionica nastao je i mali ribarski rječnik koji se može pogledati na njihovu blogu.

Da druženje mudrih i mladih može biti zabavno, svjedoče sami učenici.

Antonio: -Najzanimljiviji dio projekta bilo mi je druženje s barba Stankom, on je osebujan i likom i pričom. Od njega sam naučio i neke davno zaboravljene riječi.

Josipa je maturantica: -Ovo je moj treći projekt u Čuvarima baštine. Radila sam nešto što mi se prije malo gadilo. Nikad nisam držala ribu u ruci! Sada sam je čistila, filetirala, solila! Reka mi je barba Muja da se sad mogu udat!.

Sara je naučila igrati balote i sad može igrati s didovom ekipom. Sve u svemu, zabavno, zanimljivo iskustvo!