preskoči na sadržaj

Srednja škola "Braća Radić" Kaštel Štafilić

Projekt Europske plave škole

Srednja škola „Braća Radić“ dobila certifikat Europskih plavih škola!

Srednja škola „Braća Radić“ jedna je od 36 škola Europske unije koja je u školskoj godini 2020. / 2021. svojim projektom zavrijedila naziv Europska plava škola.

Projekt Europske plave škole inicijativa je Europske komisije i Europske koalicije za oceane, takozvane EU4Ocean, koja povezuje različite organizacije, projekte i osobe koji pridonose oceanskoj pismenosti i održivome upravljanju oceanima. EU4Ocean koalicija mjesto je gdje nove ideje i zajedničke aktivnosti zaživljuju radi zajedničkoga cilja: da se glasovi Europljana ujedine u pokušaju da mora i oceani postanu zajednička briga svih nas.
Na svome putovanju prema tome da postanu Europska plava škola nastavnici i učenici imaju priliku proširiti svoje razumijevanje mora i oceana i razviti osjećaj odgovornosti prema našem planetu. Razvijanjem svijesti i osjećaja odgovornosti za mora i oceana – takozvanom oceanskom pismenošću, učenike se potiče da postanu aktivniji i odgovorniji europski i globalni građani.

Da bi se postalo Europskom plavom školom i pridružilo se Mreži europskih plavih škola svaka je škola morala pronaći Plavi izazov – temu koja je relevantna za učenike, i zajedničkim snagama osmisliti projekt poštujući pet obaveznih kriterija:

1) Razviti projekt s međusobno povezanim aktivnostima
2) Navesti rezultate projekta
3) Uključiti sve učenike
4) Surađivati s lokalnom zajednicom
5) Javno predstaviti projekt.

Učenici 3. b i 3. e naše Škole pod vodstvom mentorica Darie Maljković i Jelene Buljan osmislili su projekt „Određivanje organizama mediolitorala i supralitorala Kaštelanskoga zaljeva.“

O PROJEKTU

Svrha istraživanja bilo je upoznati učenike s vrstama koje nastanjuju područje plime i oseke i područje prskanja mora u zavičajnome okolišu te učenicima osvijestiti važnost  očuvanja bioraznolikosti.
U svojem su istraživanju učenici proučili položaj i osobitosti Kaštelanskog zaljeva (industrija i naseljenost) koristeći se relevantnim internetskim izvorima. Biocenoze mediolitorala i supralitorala  s određenim vrstama i njihovim obilježjima učenici su radili na nastavi.

Za terensko istraživanje koristili su se kvadratima 40x40 cm koje su postavljali na određenim postajama i prebrojavali vrste te ih fotografirali i bilježili. Nakon toga učenici su izračunali procijenjenu brojnost populacije i indekse sličnosti za određene vrste te su mogli usporediti koliko su određene postaje slične odnosno različite.

S obzirom na to da je istraživanje morskih biocenoza specifično, tražili smo mišljenje stručnjaka iz Oceanografskog instituta u Splitu i Prirodoslovnog muzeja u Splitu. Navedene metode predložio je dr. Mladen Šolić iz Oceanografskog instituta u Splitu (Kvantitativne metode biologije zajednica), a gosp. Tino Milat, kustos i gđa. Sanja Vrgoč, viši kustos iz Prirodoslovnoga muzeja  pomogli su nam u determinaciji vrsta. Gosp. Tino Milat održao je i pozvano predavanje našim učenicima na jednome od lokaliteta gdje se održavala terenska nastava.

Kvadrate za terenski rad su izradili učenici Obrtno tehničke škole u Splitu, smjer pomoćni vodoinstalater. Izrađeni su od plastičnih cijevi dimenzija 40 x 40 cm.

Na početku je zamišljeno da svi učenici budu podijeljeni u grupe koje će obraditi sedam postaja no zbog epidemiološke situacije i nemogućnosti održavanja terenske nastave obrađene su četiri postaje. Dio učenika koji nije bio na terenu izradio je prezentacije i izračunao indekse sličnosti na osnovu podataka sa terena.

Istražene su četiri postaje: Resnik, Bile, Gabine i K. Gomilica. Na svakoj postaji uzeta su tri uzorka tako da su kvadrate naslanjali u području plime i oseke. Organizmi su prebrojani i zapisani.

 

Dobiveni su sljedeći podaci za mediolitoral:

U zadnjem stupcu je procjena brojnosti pojedine vrste prema formuli N=   , gdje je N – procijenjena brojnost populacije, M- ukupan broj probnih površina koje pokrivaju analizirani ekosustav, Ni- broj jedinki u tom uzorku

Resnik (stijene)

Broj vrsta u uzorku

Uzorak 1

Uzorak 2

Uzorak 3

Ukupno

 N=

Priljepak

3

2

5

10

0,3

Siphonaria pectinata

3

1

0

4

0,75

Littorina

3

2

0

5

0,6

Crvaši

3

2

0

5

0,6

Vretenjače

0

3

0

3

1

Ogrc (nanar)

0

0

20

20

0,15

Dagnje

19

0

18

37

0,08

Vitičar

22

7

7

36

0,08

Rak gomnar

1

0

0

1

3

Izopodni račić

0

0

0

0

0

Amfipodni račić

0

0

0

0

0

 

Resnik (pješčana obala)

Broj vrsta u uzorku

Uzorak 1

Uzorak 2

Uzorak 3

Ukupno

N=

Priljepak

0

0

0

0

0

Siphonaria pectinata

0

0

0

0

0

Littorina

0

0

0

0

0

Crvaši

0

0

0

0

0

Vretenjače

7

2

4

13

0,23

 Ogrc (nanar)

3

1

4

8

0,375

Dagnje

0

0

0

0

0

Vitičar

0

0

0

0

0

Rak gomnar

1

0

0

1

3

Izopodni račić

0

0

0

0

0

Amfipodni račić

0

0

0

0

0

 

 

Gabine

Broj vrsta u uzorku

Uzorak 1

Uzorak 2

Uzorak 3

Ukupno

N=

Priljepak

1

3

25

29

0,1

Siphonaria pectinata

0

1

6

7

0,4

Littorina

0

0

1

1

3

Crvaši

0

0

0

0

0

Vretenjače

0

0

0

0

0

 Ogrc (nanar)

0

0

0

0

0

Dagnje

0

0

0

0

0

Vitičar

652

6

187

845

0,003

Rak gomnar

0

0

0

0

0

Izopodni račić

0

0

0

0

0

Amfipodni račić

0

0

0

0

0

 

Bile

Broj vrsta u uzorku

Uzorak 1

Uzorak 2

Uzorak 3

Ukupno

N=

Priljepak

5

0

0

5

0,6

Siphonaria pectinata

3

1

2

6

0,5

Littorina

0

0

5

5

0,6

Crvaši

13

0

0

13

0,23

Vretenjače

0

0

0

0

0

 Ogrc (nanar)

20

0

0

20

0,15

Dagnje

18

0

0

18

0,16

Vitičar

7

0

0

7

0,42

Rak gomnar

1

0

0

1

3

Izopodni račić

0

1

0

1

3

Amfipodni račić

0

1

0

1

3

 

Kaštel Gomilica

Broj vrsta u uzorku

Uzorak 1

Uzorak 2

Uzorak 3

Ukupno

N=

Priljepak

0

0

0

0

0

Siphonaria pectinata

0

0

0

0

0

Littorina

0

0

51

51

0,05

Crvaši

0

0

0

0

0

Vretenjače

0

0

0

0

0

 Ogrc (nanar)

0

0

0

0

0

Dagnje

0

0

0

0

0

Vitičar

0

0

0

0

0

Rak gomnar

0

0

0

0

0

Izopodni račić

0

0

0

0

0

Amfipodni račić

0

0

0

0

0

 

Bray – Curtis koeficijent ne-sličnosti

Xij - broj jedinki vrste i u uzorku j

Xik -  broj jedinki vrste i u uzorku k

n - broj vrsta u uzorku

i = 1 do n

suma od i do n

 

 

Resnik (stijene) RS

Resnik (pješčana obala) RP

Gabine G

Bile B

K. Gomilica K

Priljepak

10

0

29

5

0

Siphonaria

4

0

7

6

0

Littorina

5

0

1

5

51

Crvaš

5

0

0

13

0

Vretenjača

3

13

0

0

0

Ogrc

20

8

0

20

0

Dagnja

37

0

0

18

0

Vitičar

36

0

845

7

0

Rak gomnar

1

0

0

1

0

Izopodni račić

0

0

0

1

0

Amfipodni račić

0

0

0

1

0

 

SRS RP 100 (1 (10+4+5+5+10+12+37+36+1) / (10+4+5+5+16+28+37+36+1) 100 (1 120/142) 16%

SRS G 100 (1 (19+3+4+5+3+20+37+809+1) / (10+29+11+6+5+3+20+37+881+1) 100 (1 901/992) 9%

SRSB 100 (1 (5+2+8+3+19+29+1+1) / (15+11+10+18+3+40+55+43+2+1+1) 100 (1  68/199) 66%

SRS K 100 (1 (10+4+46+5+3+20+37+36+1) / (10+4+56+5+3+20+37+36+1) 100(1 162/172) 6%

SRP G 100 (1 (29+7+1+13+8+845) / (29+7+1+13+8+845)=100 (1−903/903)=0%

SRP B=100 (1−(5+6+5+13+13+12+18+7+1+1+1) / (5+6+5+13+13+28+18+7+1+1+1)=100(1-82/98)=16%

SRP K=100 (1−(51+13+8) / (51+13+8)=100 (1−72/72)=0%

SG B=100 (1−(24+1+4+13+20+18+838+1+1+1) / (34+13+6+13+20+18+852+1+1+1)=100 (1−921/959)=4%

SG K=100 (1−(29+7+50+845) / (29+7+52+845)=100 (1−931/933)=0%

SB K=100 (1−(5+6+46+13+20+18+7+1+1+1) / (5+6+56+13+20+18+7+1+1+1)=

100 (1−118/128)=8%

Najveću sličnost pokazuju lokacije Resnik(stijene) i Bile, čak 66%. To je očekivano jer se radi o sličnoj izloženosti valovima i sličnim podlogama (stijene). Ista lokacija, Resnik, ali drugačija podloga(pijesak) i Bile slične su tek 16%.

Usporedbe sličnosti ostalih lokacija niske su i kreću se od 0% do 16%.

Na svim lokacijama u području mediolitorala  prisutne su cijanobakterije u manjem ili većem postotku prekrivenosti. Na lokaciji Gabine javljaju se zelene alge. Na lokaciji Bile rod Corallina (crvena alga) i Cystoseira compressa (smeđa alga). Na lokaciji Resnik Scytosiphon lomentaria (smeđa alga).

Supralitoral:

Sastav supralitorala je oskudan. S obzirom da se na području Kaštelanskog zaljeva radi uglavnom o nasutim plažama i uređenim rivama na terenu nema mnogo vrsta. Na lokaciji Bile i Gabine čest je petrovac ( Chritmum maritimum). Na lokaciji Resnik čest je primorski oman (Inula crithmoides).

Što smo postigli?

Učenici su naučili kako se istražuje morski ekosustav. Upoznali su se s vrstama za koje su čuli, ali koje su im zapravo nepoznate. Odredili su kojim skupinama pripadaju, istražili kako dišu, kako se hrane, kakva im je građa. Uočili su da se životne zajednice mijenjaju ovisno o podlozi. Analizirali su sastav vrsta urbanizirane obale i uočili da ih na nekim mjestima gotovo i nema, dok su na drugim mjestima neke vrste u velikom broju, što se može objasniti velikom količinom otpadnih voda koje potiču eutrofikaciju.

Učenici su izradili prezentaciju i rezultate projekta predstavili ostalim razredima.



Fotografije možete pogledati klikom ovdje


Tražilica


Napredno pretraživanje
Traži
Oglasna ploča
VIRTUALNA KNJIŽNICA 2021/22

Prognoza za Kaštela
 

Globe projekt

Razglednica naše škole

EDIT ICT ŽUPANIJA


Učenička zadruga

Hrvatska danas

E-medica

Kalendar
« Siječanj 2022 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31 1 2 3 4 5 6
Prikazani događaji

CMS za škole logo
Srednja škola "Braća Radić" Kaštel Štafilić / Put poljoprivrednika bb, HR-21217 Kaštel Štafilić / ss-bracaradic-kastelstafilicnehaj.skole.hr / ured@ss-bracaradic-kastelstafilicnehaj.skole.hr
preskoči na navigaciju