Srednja škola "Braća Radić" Kaštel Štafilić

Kaštel Štafilić-Nehaj, 27.6.2022. 

Naša škola od prošle školske godine ima certifikat EU BLUE SCHOOLS te su učenici 3.e- tehničar nutricionist, 3.b- prehrambeni tehničar i 2.a- veterinarski tehničar sudjelovali u provedbi projekta kroz koji su se upoznali s bioraznolikošću medio i supralitorala kao i načinima određivanja brojnosti populacija i indeksa bioraznolikosti. Na ovaj način učenicima se nastoji osvijestiti važnost očuvanja mora i bioraznolikosti kako bi sada i u budućnosti imali savjestan odnos prema moru.

Rad je objavljen na stranicama EU BLUE SCHOOLS i 15. lipnja je održana dodjela certifikata na način da su škole koje prvi put sudjeluju u projektu dobile potvrde, a ostalima, koji su već uključeni, potvrđeni su certifikati.

Zahvaljujemo profesoricama engleskog jezika Jeleni Buljan i Katiji Alerić na sudjelovanju u realizaciji projekta.

Voditeljica projekta za SŠ Braća Radić: Daria Maljković, prof.
 

Srednja škola „Braća Radić“ dobila certifikat Europskih plavih škola!

Srednja škola „Braća Radić“ jedna je od 36 škola Europske unije koja je u školskoj godini 2020. / 2021. svojim projektom zavrijedila naziv Europska plava škola.

Projekt Europske plave škole inicijativa je Europske komisije i Europske koalicije za oceane, takozvane EU4Ocean, koja povezuje različite organizacije, projekte i osobe koji pridonose oceanskoj pismenosti i održivome upravljanju oceanima. EU4Ocean koalicija mjesto je gdje nove ideje i zajedničke aktivnosti zaživljuju radi zajedničkoga cilja: da se glasovi Europljana ujedine u pokušaju da mora i oceani postanu zajednička briga svih nas.
Na svome putovanju prema tome da postanu Europska plava škola nastavnici i učenici imaju priliku proširiti svoje razumijevanje mora i oceana i razviti osjećaj odgovornosti prema našem planetu. Razvijanjem svijesti i osjećaja odgovornosti za mora i oceana – takozvanom oceanskom pismenošću, učenike se potiče da postanu aktivniji i odgovorniji europski i globalni građani.

Da bi se postalo Europskom plavom školom i pridružilo se Mreži europskih plavih škola svaka je škola morala pronaći Plavi izazov – temu koja je relevantna za učenike, i zajedničkim snagama osmisliti projekt poštujući pet obaveznih kriterija:

1) Razviti projekt s međusobno povezanim aktivnostima
2) Navesti rezultate projekta
3) Uključiti sve učenike
4) Surađivati s lokalnom zajednicom
5) Javno predstaviti projekt.

Učenici 3. b i 3. e naše Škole pod vodstvom mentorica Darie Maljković i Jelene Buljan osmislili su projekt „Određivanje organizama mediolitorala i supralitorala Kaštelanskoga zaljeva.“

O PROJEKTU

Svrha istraživanja bilo je upoznati učenike s vrstama koje nastanjuju područje plime i oseke i područje prskanja mora u zavičajnome okolišu te učenicima osvijestiti važnost  očuvanja bioraznolikosti.
U svojem su istraživanju učenici proučili položaj i osobitosti Kaštelanskog zaljeva (industrija i naseljenost) koristeći se relevantnim internetskim izvorima. Biocenoze mediolitorala i supralitorala  s određenim vrstama i njihovim obilježjima učenici su radili na nastavi.

Za terensko istraživanje koristili su se kvadratima 40x40 cm koje su postavljali na određenim postajama i prebrojavali vrste te ih fotografirali i bilježili. Nakon toga učenici su izračunali procijenjenu brojnost populacije i indekse sličnosti za određene vrste te su mogli usporediti koliko su određene postaje slične odnosno različite.

S obzirom na to da je istraživanje morskih biocenoza specifično, tražili smo mišljenje stručnjaka iz Oceanografskog instituta u Splitu i Prirodoslovnog muzeja u Splitu. Navedene metode predložio je dr. Mladen Šolić iz Oceanografskog instituta u Splitu (Kvantitativne metode biologije zajednica), a gosp. Tino Milat, kustos i gđa. Sanja Vrgoč, viši kustos iz Prirodoslovnoga muzeja  pomogli su nam u determinaciji vrsta. Gosp. Tino Milat održao je i pozvano predavanje našim učenicima na jednome od lokaliteta gdje se održavala terenska nastava.

Kvadrate za terenski rad su izradili učenici Obrtno tehničke škole u Splitu, smjer pomoćni vodoinstalater. Izrađeni su od plastičnih cijevi dimenzija 40 x 40 cm.

Na početku je zamišljeno da svi učenici budu podijeljeni u grupe koje će obraditi sedam postaja no zbog epidemiološke situacije i nemogućnosti održavanja terenske nastave obrađene su četiri postaje. Dio učenika koji nije bio na terenu izradio je prezentacije i izračunao indekse sličnosti na osnovu podataka sa terena.

Istražene su četiri postaje: Resnik, Bile, Gabine i K. Gomilica. Na svakoj postaji uzeta su tri uzorka tako da su kvadrate naslanjali u području plime i oseke. Organizmi su prebrojani i zapisani.

Dobiveni su sljedeći podaci za mediolitoral:

U zadnjem stupcu je procjena brojnosti pojedine vrste prema formuli N=   , gdje je N – procijenjena brojnost populacije, M- ukupan broj probnih površina koje pokrivaju analizirani ekosustav, Ni- broj jedinki u tom uzorku

Resnik (stijene)

Resnik (pješčana obala)

Gabine

Bile

Kaštel Gomilica

Bray – Curtis koeficijent ne-sličnosti

X_ij - broj jedinki vrste i u uzorku j

X_ik -  broj jedinki vrste i u uzorku k

n - broj vrsta u uzorku

i = 1 do n

suma od i do n

S_{RS RP} 100 (1 (10+4+5+5+10+12+37+36+1) / (10+4+5+5+16+28+37+36+1) 100 (1 120/142) 16%

S_{RS G} 100 (1 (19+3+4+5+3+20+37+809+1) / (10+29+11+6+5+3+20+37+881+1) 100 (1 901/992) 9%

S_RSB 100 (1 (5+2+8+3+19+29+1+1) / (15+11+10+18+3+40+55+43+2+1+1) 100 (1  68/199) 66%

S_{RS K} 100 (1 (10+4+46+5+3+20+37+36+1) / (10+4+56+5+3+20+37+36+1) 100(1 162/172) 6%

S_{RP G} 100 (1 (29+7+1+13+8+845) / (29+7+1+13+8+845)=100 (1−903/903)=0%

S_{RP B}=100 (1−(5+6+5+13+13+12+18+7+1+1+1) / (5+6+5+13+13+28+18+7+1+1+1)=100(1-82/98)=16%

S_{RP K}=100 (1−(51+13+8) / (51+13+8)=100 (1−72/72)=0%

S_{G B}=100 (1−(24+1+4+13+20+18+838+1+1+1) / (34+13+6+13+20+18+852+1+1+1)=100 (1−921/959)=4%

S_{G K}=100 (1−(29+7+50+845) / (29+7+52+845)=100 (1−931/933)=0%

S_{B K}=100 (1−(5+6+46+13+20+18+7+1+1+1) / (5+6+56+13+20+18+7+1+1+1)=

100 (1−118/128)=8%

Najveću sličnost pokazuju lokacije Resnik(stijene) i Bile, čak 66%. To je očekivano jer se radi o sličnoj izloženosti valovima i sličnim podlogama (stijene). Ista lokacija, Resnik, ali drugačija podloga(pijesak) i Bile slične su tek 16%.

Usporedbe sličnosti ostalih lokacija niske su i kreću se od 0% do 16%.

Na svim lokacijama u području mediolitorala  prisutne su cijanobakterije u manjem ili većem postotku prekrivenosti. Na lokaciji Gabine javljaju se zelene alge. Na lokaciji Bile rod Corallina (crvena alga) i Cystoseira compressa (smeđa alga). Na lokaciji Resnik Scytosiphon lomentaria (smeđa alga).

Supralitoral:

Sastav supralitorala je oskudan. S obzirom da se na području Kaštelanskog zaljeva radi uglavnom o nasutim plažama i uređenim rivama na terenu nema mnogo vrsta. Na lokaciji Bile i Gabine čest je petrovac ( Chritmum maritimum). Na lokaciji Resnik čest je primorski oman (Inula crithmoides).

Što smo postigli?

Učenici su naučili kako se istražuje morski ekosustav. Upoznali su se s vrstama za koje su čuli, ali koje su im zapravo nepoznate. Odredili su kojim skupinama pripadaju, istražili kako dišu, kako se hrane, kakva im je građa. Uočili su da se životne zajednice mijenjaju ovisno o podlozi. Analizirali su sastav vrsta urbanizirane obale i uočili da ih na nekim mjestima gotovo i nema, dok su na drugim mjestima neke vrste u velikom broju, što se može objasniti velikom količinom otpadnih voda koje potiču eutrofikaciju.

Učenici su izradili prezentaciju i rezultate projekta predstavili ostalim razredima.

Fotografije možete pogledati klikom ovdje

***********

Caring about biodiversity is the responsibility of the entire community. In order for the young people to become aware of the importance of species conservation, they should earn first about different species inhabiting the mediolittoral and supralittoral zones.

Kaštela Bay is a rather closed system, which suffered numerous scases of uncontrolled release of toxic substances into the sea by industrial facilities during the '90s. Students will acquire basic knowledge of the Bay and its characteristics in Biology, Environmetal Protection and Ecology classes. They will also be asked to research online resources, where they will investigate which organisms they can encounter once they go outside. 

There is a total of 46 students from three classses. They will be divided into groups, and each group will be asked to explore the mediolittoral and supralittoral at a particular location. Selected locations will differ in certain ecological features (rocky shore type, coastal exposure to waves).

Squares (40X40cm) will be used to explore the mediolittoral and supralittoral. Students will record the location and list and photograph all species. Should there be any species that students find difficult to identify, these species will be determined later with the help of the staff of the Natural History Museum from Split and the staff of the Institute of Oceanography from Split.

Since the data will be collected from different locations, the densities of individual species will be compared. Students will also calculate similarity indices, from which it will be seen which stations are more similar to each other in terms of composition and the number of species, and which of them are less similar.

Based on their results, students will try to determine the purity of the sea.

Students will publish their work in Croatian and English on the schools's website and present it to other students.

Školska godina 2021. /2022.

I u ovoj školskoj godini nastavljamo s istim projektom kako bi nove generacije učenika upoznale organizme mediolitorala i supralitorala, te ih na taj način osvijestiti o postojanju živih bića u morskom okruženju o kojima trebamo voditi računa kako bi očuvali morske ekosustave z a budućnost.

Djelatnici Prirodoslovnog muzeja iz Splita će održati radionicu na terenu kako bi se učenici upoznali s načinima istraživanja na terenu i spoznali važnost rada znanstvenih institucija  na širenju znanstvenog pogleda na svijet.

Učenici će proučiti kako navedeni organizmi sudjeluju u hranidbenim lancima i kako onečišćenje utječe na sastav vrsta u priobalnom pojasu.

U projektu sudjeluju tri razreda (ukupno 49 učenika).

Metodom kvadrata mjerit će brojnost organizama na određenim lokacijama kao i indeks bioraznolikosti.

Svoje rezultate će usporediti s prošlogodišnjim rezultatima i objaviti svoje izračune na web stranicama škole.

2021-2022 School year

We will continue with the same project in order to introduce species inhabiting mediolittoral and supralittoral zones to younger students. As a result, those students will become aware of the sea life which needs to be preserved for maintaining marine ecosystems.

The staff of the Natural History Museum from Split will conduct a workshop in which they will introduce methods of field research to the students. In this way the students will also become aware of the importance of scientific institutions for spreading scientific way of thinking.

Research topics for the students are: the impact of the mentioned species on the food chain and the impact of the pollution on the species diversity in the coastal area.

There is a total of 49 students from 3 different classes in the project. Students will try to estimate the total number of species and the number of diversity indices based on sampling the area using quadrates.

They will compare their results with the results from the previous year and publish it on school website.

At the beginning of the new school year, we have presented our project to our students and teachers. We have also informed our coleagues of what we are doing in the project, and invited them to share any ideas and thoughts they might have.

Pripremila: Daria Maljković, prof.
Prevela: Katija Alerić, prof.

Školska godina 2022./ 2023.

Ovogodišnji projekt usmjeren je na osvješćivanje učenika o štetnom utjecaju plastične ambalaže na okoliš kao i načinima smanjenja korištenja iste. Učenici trećeg razreda tehničara nutricionista tijekom godine su kroz nastavne sadržaje i radionice sudjelovali u analizama i raspravama gdje su mogli davati i rješenja za poboljšanja sadašnje situacije.

Kako bismo ukazali i ostalim učenicima na problem korištenja plastike (naročito jednokratne) rodila se ideja o izradi atraktivnog koša za plastični otpad. Odabrana je skulptura periske, Pinnanobilis, vrste koja je pred izumiranjem zbog klimatskih promjena. Učenici su putem online ankete odabrali i ime skulpture - Perina.

Tijekom godine učenici cijele škole su u skulpturu ubacivali plastične boce. Prikupljene boce su vraćali u trgovinu, a novac se dao Volonterskom klubu škole.

S obzirom da se povrat plastičnih boca u Hrvatskoj plaća, periska je često pražnjena i od drugih građana koji su radili otvore u mreži  kako bi izvukli boce. U konačnici i takva ponašanja rezultiraju povratom plastične ambalaže što je prihvatljivo.

U svibnju 2023. održana je eko akcija čišćenja plaže i podmorja gdje su učenici prikupljali i analizirali prikupljeni otpad. Potrebno je istaknuti da se čišćenje ostvaruje u suradnji s lokalnom zajednicom i udrugama ronioca i ribiča gdje se susreće generacija tinejdžera s umirovljenicima, roniocima i ribičima te su benefiti ovih zajedničkih akcija višestruki. Količina pronađenog otpada je u stalnoj silaznoj putanji, dijelom zbog stalnog čišćenja, a dijelom zbog promjene ponašanja stanovnika.

The School Year 2022/2023

This school year our project was focused on raising awareness of harmful effects of plastic pollution on the environment and ways of reducing plastic consumption. Third-year students in the Nutrition and Dietetics Program took part in discussions and analyses within lessons and workshops in which they were able to offer solutions for improving contemporary situation.

The students conceived the idea of creating an attractive waste bin just for plastic (especially for single-use plastic bottles) in order to address the problem of plastic overuse. They chose the sculpture of endangered Mediterranean Noble Pen Shell, Pinnanobilis, whose extinction has been caused by climate changes. The students used online poll to choose the name of the sculpture and they named it Perina.

Through the school year all the students threw plastic bottles in the sculpture. Collected bottles were exchanged for money which was given to School Volunteer Club.

Due to the fact that you can exchange plastic bottles for money in Croatia, other people often made holes in the sculpture and took the bottles. As a result, plastic bottles were taken to the right place so their behaviour was acceptable.

In May 2023, we organized beach and seabed cleaning action in which students collected and analysed the litter. It has to be mentioned that the action was conducted together with local community, diving clubs and fishermen. In the process different generations met, hence the benefits of the action are multiple.

To conclude, the amount of the collected litter is constantly decreasing, partly because of the cleaning actions and partly because of citizen behaviour change.

Pripremila: Daria Maljković

Prevela: Katija Alerić