Srednja škola "Braća Radić" Kaštel Štafilić

života u svojem domu u Cornishu, u američkoj saveznoj državi New Hampshire.

Njegov najpoznatiji roman  « Lovac u žitu » objavljen je 1951. te je  postao jedan od kultnih  romana 20. stoljeća.

Priča o buntovnom i tjeskobnom adolescentu, šesnaestogodišnjem Holdenu Caulfieldu, u nekoliko je zemalja isprva bila zabranjena zbog straha da će poslužiti kao loš primjer mladima zbog nepristojnog riječnika, seksualnih tema i odbacivanja tradicionalnih američkih vrijednosti.

Salinger je do smrti nije dozvolio ekranizaciju romana, a bio je spreman i sudski tužiti one koji su željeli napisati nastavke romana.

Ovaj Njujorčanin burnog života zadnjih pet desetljeća se povukao u osamu i nastavio pisati, ali ne i objavljivati.

U jednom od rijetkih intervjua ( za New York Times, 1974.) izjavio je:

- Predivna je mirnoća neobjavljivanja… Drago mi je pisati. Volim pisati. Ali pišem samo za sebe i svoj užitak.

Tijekom zadnjih desetljeća navodno je napisao brojne priče i između dva i pet romana. Njegova kćer je izjavila da je imao poseban sustav arhiviranja za svoja djela – ona obilježena crveno mogu se objaviti nakon njegove smrti, a ona plava moraju proći uredničku obradu.

Što je pisao i kad će to biti objavljeno zasad se može samo nagađati. Ono što je sigurno je da je njegovom smrću počeo teći bizaran rok od 50 godina koji je on sam odredio, nakon kojih će moći biti objavljena priča " Ocean pun kugli za kuglanje ", koja se u knjižnici Princetona čuva u rukopisu (tema te priče je smrt Kennetha Caulfielda, koji se u " Lovcu… " zove Allie, Holdenova starijeg brata).

Salingerov " Lovac u žitu " utjecao je 60tih godina 20.st. i na cijelu generaciju pisaca u Hrvatskoj te doveo do pojave tzv. " proze u trapericama ",  posebne vrste urbanog romana.
Karakterizira ga mlađi glavni junak koji je netipičan, pasivan, bez ciljeva, gradski marginalac suprostavljen svijetu odraslih.
Početke ovakvih romana nalazimo već kod Antuna Šoljana i njegovog romana Kratki izlet, a do pravog razvoja dolazi 70ih kada nastaju romani Alojza Majetića (Čangi off' gotoff, 1970.), Zvonimira Majdaka (Kužiš stari moj, 1970.), Ivana Slamniga (Bolja polovica hrabrosti, 1972.), Branislava Glumca (Zagrepčanka, 1975.)...