U srijedu, 18. 12.2025. godine je održano školsko natjecanje u disciplini Cvjećarstvo. Učenica Manuela Lozić, 3. f smjer cvjećar ostvarila je najbolji rezultat.
Čestitamo svima koji su sudjelovali, a Manueli puno uspjeha u daljnjim natjecanjima.
Izvor: Mara Midžor, prof.
„Priko mora s komadićem zemlje“ naziv je izložbe koja je sinoć otvorena u prostorima Srednje škole Braća Radić u Štafiliću, a suorganizatori su sama škola, Likovna udruga Emanuel Vidović iz Splita te Hrvatska matica iseljenika – Podružnica Split.
Nakana same izložbe bio je kroz likovni izričaj istaknuti kako su iseljena Hrvatska, gotovo četiri milijuna ljudi prema procjenama, i kroz grožđe i vino održava kontakt sa svojom maticom zemljom. Kako bi se to dodatno izrazilo, na kraju otvaranja predavanje je održao Mislav Radunić, diplomant vinarstva koji je jesenas proveo tri mjeseca na posjedima vinarije Grgić Hills u Kaliforniji, u sklopu stipendije koju je pokrenuo Miljenko Mike Grgich, najpoznatiji iseljeni vinar, još za svog života.
U otvaranju je ravnateljica škole Marija Kezele upoznala okupljene sa samim radom škole, koja je baš u ovoj tematici zapravo jako napredna, jer preko desetljeća održava kontakte s jednom poljoprivrednom školom u Argentini, gdje se izmjenjuju jednom godišnje u posjetima. Napomenula je i kako iz te perspektive imaju dojam da ljudi koji su iseljeni imaju jedan poseban odnos prema Lijepoj našoj. Prigodne riječi održali su i predstavnici Likovne udruge Emanule Vidović, koja je i izložila slike svojih članova, te Matice iseljenika – Podružnica Split. Doznalo se i kako je idejni začetnik plana da se baš u Srednjoj školi Braća Radić napravi izložba ravnatelj Muzeja grada Kaštela Ivan Šuta.
Nakon prigodnih riječi predavanje je održao mladi Mislav Radunić, koji je na elokventan i zanimljiv način prepričao svoje iskustvo na Grgichevim poljima. Mogli smo tako čuti malo o životu iseljenika, od djeteta iz velike obitelji iz Desana u dolini Neretve do jednog od vodećih vinara doline Napa, potom o proboju američkih vina na svjetsku scenu od 1976. godine, pa do samih iskustava rada u Grgichevoj vinariji. Bilo je tu i anegdota, od Meksikanca u vinariji koji se sprijateljio s toliko hrvatskih studenata da je nekoliko puta bio u Hrvatskoj na svadbama tih istih studenta, do toga da su ga zaustavljali na ulici jer je često bio u Hajdukovu dresu Rokasa Pukštasa. Kao i dosta priča o zinfandelu, odnosno crljenku. Jako zanimljivo i sadržajno predavanje, poslije smo Mislava pitali i razlikuje li se sam proces izrade u Napi i kod nas, veli da ima razlika, Grgich mora vina imati ukalupljena u vinski izričaj Nape, pa postoje neki procesi, dok kod nas se, kako kaže, još tražimo sa smjerom izrade vina, pa svatko radi kako misli da treba.
Nakon toga je uslijedilo adventsko druženje, uz delicije iz kuhinje Srednje škole, a moglo se i popiti vina koje izrađuju sami učenici. A same slike? Nismo baš likovni kritičari, zamjetismo doduše da ima dosta realizma, pokoji izlet u nadrealizam, bilo je i slika koje bi mogle ići pod impresionizam. No, uglavnom su sve u blagim zemljanim tonovima, kako i trebaju biti, te su oku stvarno ugodne.
Vijest je prenesena s: www.kastela.org
Fotografije: Petra Bašić, prof., www.kastela.org
Mnogi danas izrađuju craft piva, pomalo je to postala i moda, brojne su male, često obiteljske pivovare. Pustopoljinama interneta nije problem pronaći i recepte, gotovo svatko danas doma može izraditi nekoliko desetaka piva za sebe, druga je stvar kako će to ispasti na kraju. No, što da vam je izrada piva nešto što će vam donijeti ocjenu u školi?
Doznali smo kako je baš to slučaj u Poljoprivrednoj školi u Štafiliću, da je izrada piva dio kurikuluma pojedinih smjerova. Ekipa pod vodstvom nastavnice Mirande Mendeš je zaključila da nema potrebe to samo teorijski odraditi, tako da već nekoliko školskih godina doista izrađuju pivo pod znakovitim nazivom „Mali odmor“.
„Danas stvarno nije problem pronaći potrebne materijale za izradu piva, sve potrebno smo naručili internetom, nije bilo nikakvih problema, izbor je ogromna“, objašnjava nam Mendeš. Eh, kad se čovjek sjeti onih vremena kad se fizički trebalo ići u Sloveniju po hmelj, a za dobar ječam se trebalo imati veze jače nego za zaposlenje u kakvom ministarstvu. Danas škola s tri klika na internetu nabavi sve što joj treba.
Okus piva iznenađujuće dobar
Hajdemo mi prvo na kraj, kakav im je uopće ispao finalni proizvod? Prije svega, zamijetimo da je u jako vizualnoj ambalaži, uklapa se u trend koji imaju craft pivovare, možda malo minimalističnije izvedena, dakle i oku ugodnija. Doduše, piše na boci da je ale pivo, ali nam nastavnica govori kako se ipak radi o lageru, kroz metodu pokušaja i pogreški ustanovili su da im aparatura koju posjeduju ipak više paše za lakše lagere. Sama boja je nešto tamnija, gotovo pa u domeni rezanih piva, nije se štedjelo na prženom ječmu.
Sam okus je zapravo iznenađujuće dobar. Nemojmo se varati, jasno da se očekivalo da se ne radi o nekom top craft pivu kad je rađeno u školi, ali stvarno su uspjeli dobar okus izvući, bar za nepce autora. Osjeti se dobra količina prženog uz sirovi ječam, ali i da se nije štedjelo na hmelju. Što je stvarno u redu, pivo mora imati gorčinu, a ne biti kakav sokić. Nije se prolazilo kroz dodatne postupke pasterizacije i konzerviranja, dakle mora se čuvati striktno u hladnjaku, ali zbog ovih elemenata ima jednu dodatnu svježinu, kako to lager i mora imati.
Proradio je tržišni gen u nama, odmah smo pitali jesu li razmišljali staviti pivo i u opticaj za šire mase. No, nemaju prevelike kapacitete proizvodnje, prodaja bi tražila i nove izdatke u vidu kemijskih analiza i nabave veće količine materijala, nema planova za širenje, ostat će samo u okvirima škole, te kao poklon za goste koji dolaze.
S nama su u praktikumu škole bili i maturanti nutricionisti, iskoristila je Mendeš našu posjetu i za malo propitati svoje učenike. Koji su bili sretni jer se sve to radi dok je dnevnik daleko, nema straha od kakvih konzekvenca ocjenama. Pokazali su dobro poznavanje, pogotovo se istaknula jedna djevojka, ako craft pivovare imaju headhuntere, ima našu apsolutnu preporuku. Teorijsko znanje definitivno je tu.
Kaže nam nastavnica da učenike stvarno zna zainteresirati ovaj dio nastave, do te razine da je dvoje učenika prošle godine kao završni rad na kraju školovanja uzelo baš izradu piva. Craft scena u Hrvatskoj ima budućnost, reklo bi se. Hvali se Mendeš još jednom stvari, gotovo pa zero waste situacijom kad je izrada piva u pitanju. Naime, ostaci ječma nakon pretakanja piva u boce se suše, dodatno melju te pekari koriste kao dodatak pecivima. Oni pasionirani ljubitelji zdrave prehrane znaju važnost tih dodatnih vlakana i proteina u pecivima, kojima se neutralizira sve ono loše što škrob nosi, a to je uglavnom naslaga na trbuhu.
Nakon što smo malo odgledali maturante kako se trude oko aparature, popili smo pola piva i otišli zadovoljni viđenim. Ali nas i dalje kopka mogućnost da „Mali odmor“ ima i veću perspektivu, nekako bi se tu moglo uključiti i kakvu turističku školu i napraviti širu zaokruženiju priču. No, za sada veseli da ima školaraca kojima je ovo baš zanimljivo. Jedan jako dobar projekt nastavničkog osoblja Srednje škole Braća Radić.
Vijest je prenesena s: www.kastela.org
I ove su godine učenici i djelatnici gimnazije sudjelovali u humanitarnoj akciji za djecu Dječjeg doma Miljenko i Dobrila u Kaštel Lukšiću. Pripremili smo poklone za svih 40 štićenika doma i proveli ugodno vrijeme družeći se s nekima od njih i njihovim tetama u prostorima doma. Iznimno ove godine, druženje je pomaknuto nakon Svete Luce zbog brojnih posjeta koje tijekom adventa primaju u domu.
Izvor: Radojka Hrgović, prof.
Učenici smjera veterinarski tehničar samostalno su obavili dermatološku obradu kod dva radna psa u našoj ambulanti.
Veselilo ih je što ovu uslugu pružaju pravim radnicima. Lego je pas pomagač obučen da pruža podršku i asistenciju osobama s invaliditetom, pomažući im u svakodnevnim zadacima, a Leo pas ovčar koji čuva krave u okolici Drniša. Psi su uživali u češljanju, kupanju, njezi dlake i noktiju, a najviše u pažnji naših učenika. Učenici su samostalno i spretno obavili sve zadatke, a osmjesi govore koliko su u tome uživali.
Zajedno sa svojim ljubimcima svima želimo sretan Božić i uspješnu novu 2026. godinu.
Izvor: Fani Živković Bralić, dr. vet. med.
