Srednja škola Braća Radić

Iz medija – Uspjesi, aktivnosti, planovi i izazovi današnjeg obrazovnog sustava

by Andrijana Skelić | srp 1, 2026 | Vijesti

Ravnateljica SŠ Braća Radić Marija Kezele: Prostora za učenje temeljeno na radu nikad dovoljno
SŠ Braća Radić – kvalitetno školovanje nadohvat ruke

Marija Kezele, prof. latinskog jezika i rimske književnosti i grčkog jezika i književnosti, od 1992. radi u školi, a ravnateljica je SŠ Braća Radić već 13 godina. U razgovoru nam je rekla kako za vrijeme studija nije mogla ni zamisliti da će cijeli svoj radni vijek provesti u radu s mladima i u obrazovanju. Također, ispričala nam je nešto više o planovima za iduću školsku godinu, uspjesima učenika i škole, ali i problemima s kojima se današnje školstvo susreće.

Uspjesi, aktivnosti, planovi i izazovi današnjeg obrazovnog sustava

• Iako su jezici koje sam studirala na neki način na drugoj strani, smatraju se „mrtvima“ i nekorisnima za današnji svijet, upravo su oni ishodište koje povezuje povijest i sadašnjost, knjiški svijet sa stvarnim, literaturu s radom ljudskih ruku. Možemo to nazvati stockholmskim sindromom, možemo zvati bilo kojim imenom, ali mladi su ti koji vežu čovjeka i ne puštaju ga. Rad s njima je mukotrpan, ali dugoročno vraća sav uloženi trud – kaže nam ravnateljica Kezele.

Škola objedinjuje ne samo gimnazijske i strukovne programe, već i programe pomoćnih zanimanja, te učenički dom. Kako bi se svi programi uskladili potreban je dobro uhodan tim, a u SŠ Braća Radić čine ga nastavnici, stručna služba i tehničko osoblje, njih preko sto, također tu je još i veliki broj pomoćnika u nastavi koji pomažu da se čitav obrazovni proces odvija bez teškoća.

Posebno ste prepoznatljivi po programima vezanim uz poljoprivredu, veterinu, prehranu i nutricionizam. Koliko su danas ti smjerovi atraktivni mladima?

• Vremena su se, što se tiče interesa učenika i njihovih roditelja, prilično promijenila. Programi koji su nekad bili na rubu nestajanja danas su sve atraktivniji. Ove godine primjerice imamo dva nova strukovna kurikuluma u području poljoprivrede: tehničar/-ka za voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, te uzgajivač/-ica cvijeća. Sve što je vezano za proizvodnju grožđa i vina razvojem turizma dobiva posebno svjetlo, osobito na području Dalmacije koja slovi za iznimno cijenjeno vinorodno područje, a i rodno je mjesto glasovitog crljenka kaštelanskog.

Koliko učenici imaju prilike za praktičan rad kroz laboratorije, školski vrt, staklenike i druge sadržaje škole?

• Prostora za učenje temeljeno na radu nikad dovoljno! Škola ima veliki staklenik, cvjećarski i vinarski praktikum, školski vrt, maslinik, veterinarski praktikum, pekarski i kulinarski praktikum, procesni praktikum, kemijske laboratorije, zaista puno prostora za praktičan rad. S onim što imamo, naravno, po samoj prirodi stvari nismo zadovoljni i uvijek imamo prostora za poboljšanje. U školi djeluje i učenička zadruga Trišnja, učenici pod mentorstvom svojih nastavnika sudjeluju na raznim sajmovima i festivalima, odrađuju praktičnu nastavu kod naših partnera.

Kakvi su interesi učenika danas? Primjećujete li promjene u njihovim ambicijama i očekivanjima u odnosu na prije nekoliko godina?

• Učenici koji imaju jasne i razvijene stavove danas su puno praktičniji, ako ne i pragmatičniji nego prijašnji. Znaju točno što je njihov cilj i biraju najkraći put do njegova ostvarenja. Oni već danas jasno znaju što žele postati, gdje žele raditi, kakav društveni i ekonomski status žele imati i znaju put k tome. Ako usporedim mlade, primjerice u doba kad je moja generacija završavala srednju školu, nama je znanje bilo cilj, a današnjim je mladima ono put ka cilju.

S kojim se izazovima srednje škole danas najviše susreću kada govorimo o obrazovanju mladih, motivaciji i modernim tehnologijama?

• Izazovi su veliki, teško je vrednovati postignuća, tehnologija kao da se ispriječila između nastavnika i učenika, ona narušava povjerenje koje bi trebalo biti oslonac u odnosu učenik-nastavnik. I jedna i druga strana postavlja pitanja gdje je granica, što je sustavu obrazovanja neophodno, a što ne. Informacije su dostupne svima i o svemu i teško je uvjeriti mlade da znanje koje posjedujemo ipak čini razliku. Da bi se to uvidjelo, ipak treba pročitati lektire, izvježbati tisuće matematičkih zadataka, ispisati gomile podataka vlastitom rukom. Danas je mladima to teško, oni misle da na takve stvari samo gube vrijeme, da ih zadaci koje postavlja škola samo udaljavaju od stvarnog života.

Škola sudjeluje u brojnim projektima i aktivnostima. Postoji li neki na koji ste posebno ponosni?

• Teško je nabrojiti sve projekte u koje je Škola uključena. Ove školske godine imali smo projekte u natječajima Centra izvrsnosti SD županije, Ministarstva turizma i sporta, partneri smo KA2 projektu u programu Erasmus+ ustanovi CEKOM 3LJ, godinama sudjelujemo u projektima SEMEP i GLOBE, svake godine organiziramo akciju čišćenja mora i plaža. Također svake godine provodimo projekt učeničke razmjene sa školama u Italiji i Argentini. Upravo ova razmjena čini nas posebnim, mislim da nitko u Hrvatskoj nema takvo nešto. Sudjelujemo kao partner u projektu SPORTINA udruge Sport 2 Life koji donosi organizirano bavljenje sportom za djecu s teškoćama. Kroz ovu školsku godinu sudjelovali smo u projektima udruge Jedna mladost. U jednom od njih učenički tim naše škole osvojio je putovanje u Bruxelles s kojeg su se upravo vratili s fantastičnim dojmovima.

Što biste izdvojili kao najveći uspjeh škole u posljednje vrijeme?

• Svake godine naši učenici sudjeluju na državnim natjecanjima i smotrama kako u gimnazijskom, tako i u strukovnom dijelu. Ove godine nažalost promakla su nam odličja u strukovnim natjecanjima Worldskills, naši predstavnici zavrijedili su četvrta mjesta. Međutim, obradovao nas je učenik gimnazije Davor Makivić koji je osvojio prvo mjesto na državnom natjecanju u poznavanju španjolskog jezika. Važno je napomenuti da se radi i o učeniku koji je vrhunski sportaš, član Odbojkaškog kluba Ribola Kaštela.

Koje su novosti još u planu za nadolazeću školsku godinu?

• Najvažnija od svega je implementacija modularnog pristupa strukovnom obrazovanju i provodi se od ove školske godine. To je model koji učenicima pruža mogućnost još većeg pristupa stvarnom, praktičnom radu tijekom školovanja, usmjeren je na ishode učenja. Jako nam je važno da taj model uspije i zaživi i upravo u tom svjetlu radimo na projektnom prijedlogu za ESF+ natječaj Podrška ustanovama strukovnog obrazovanja za uvođenje novih kurikula, a i uvodimo nove strukovne kurikule kako bismo ali svojim budućim učenicima još više izbora pri upisima.

Za kraj, što biste poručili budućim učenicima koji razmišljaju o upisu u Srednju školu Braća Radić?

• Onima koji razmišljaju o upisu u našu školu rekla bih: mudra odluka! Onima koji još nisu odlučili, savjetovala bih da dobro odvagnu koje su prednosti kod upisa u kaštelansku srednju školu. Osobitu poruku imam za one koji upisuju gimnazijske programe; parafrazirala bih naslov svima znane pjesme „Dođi u Kaštela“, poručila bih im: ostani u Kaštelima! Naravno, ključnu ulogu u odabiru srednje škole imaju roditelji, njima bih poručila da ispred svega gledaju dobrobit svoje djece i kvalitetno školovanje koje nikako ne uključuje svakodnevno trosatno putovanje za nešto što imaju nadohvat ruke.

SŠ Braća Radić primjer je škole koja kontinuirano ulaže sredstva i napore kako bi što kvalitetnije obrazovala svaki budući naraštaj svojih učenika, te omogućila im uz teorijsko učenje mnoštvo praktičnih prilika za stjecanje novih znanja i iskustava.

Vijest je prenesena s www.kastela.org.