Dana 12. 02. 2025. godine, održano je školsko natjecanje u disciplini Veterina, na kojem je sudjelovalo 5 učenika, a najbolji rezultat je postigla Antonija Dvornik sa 92 boda.
Tema natjecanja je bila: Obrada rane u ambulanti za male životinje.
Natjecanje omogućuje učenicima da pokažu svoja znanja i vještine stečene tijekom školovanja.
Čestitke svima na postignutim rezultatima.
Hvala sudionicima na predanosti i posvećenosti struci.
Izvor: Marija Jerkunica i Mirko Tocilj, dr. vet. med
Pano u prizemlju škole u Nehaju su pripremili i uredili učenici 1. c i 3. c sa svojim nastavnicima. Učenice 4. g razreda Vana, Petra, Nevena i Lana su nacrtale i uredile pano u gimnaziji.
Valentinovo – Dan zaljubljenih
Za Valentinovo svi znamo, znamo kada se slavi, znamo što označava, ali jeste li se ikad zapitali kako je Valentinovo nastalo? Najpoznatija legenda o nastanku ovog praznika potječe iz Rima. Prema toj priči, još dok je kršćanstvo bila relativno nova i mlada religija živio je biskup Valentin, a tadašnji car Klaudije I zabranio je ženidbu svim vojnicima jer je smatrao da se oženjeni ili zaručeni muškarci neće htjeti boriti u njegovim ratovima već će radije ostati kod kuće sa svojim obiteljima. Dok su svi ostali svećenici odlučili poštivati ovu odluku Sv. Valentin se oglušio i počeo tajno održavati vjenčanja svih mladih parova koji su to željeli. Tako je činio sve dok ga vlasti nisu ulovile i bacile u tamnicu, a 14. veljače je i pogubljen. Nakon njegove smrti, narod ga je proglasio svecem, a 14. dan drugog mjeseca u godini postao je dan zaljubljenih – Valentinovo.
19 zanimljivosti koje niste znali o Valentinovu!
Navodno, i sam običaj slanja čestitki na Valentinovo potječe od svetog Valentina. Tu nalazimo dva različita tumačenja. Prema prvom Sv. Valentin je iz tamnice poslao pismo djevojci u koju je navodno bio zaljubljen. Pismo je potpisao s “tvoj Valentin”. Prema drugom tumačenju, dok je Sv. Valentin bio u zatvoru, ljudi su mu ostavljali skrivene poruke oko njegove tamnice ili ih krijumčarili u ćeliju. Kada bi ih Sv. Valentin pronašao, on bi se molio za osobe koje su ih pisale.
U nekim zemljama je običaj da djevojka od mladića dobije odjeću kao poklon, a ako ona zadrži dar znači da se želi udati za njega.
U Japanu, žene za Valentinovo svojim simpatijama poklanjaju čokoladu. Mjesec dana kasnije, odnosno 14. ožujka, muškarci ženama poklanjaju bijelu čokoladu.
Najstariju čestitku za Valentinovo napisao je francuski vojvoda Karlo Orleanski. Namijenio ju je svojoj supruzi dok je bio u zatočeništvu u Engleskoj.
Simbol je Valentinova i Kupid, starorimski bog ljubavi. Često se prikazuje kako drži luk i strijelu jer se vjeruje da se onaj koga on pogodi svojom čarobnom strelicom odmah zaljubi.
Svake se godine za Valentinovo pošalje oko milijardu čestitaka, a nešto više pošalje se jedino za Božić. Valentinovo je, uz Majčin dan, dan i kada se kupuje najviše cvijeća. Svake godine djevojke i žene širom svijeta na Valentinovo zajedno dobiju oko 50 milijuna ruža.
U Veronu, rodni grad Romea i Julije, svake godine za Valentinovo pristigne oko tisuću ljubavnih pisama za Juliju. Juliji možete pisati na: Club di Giulietta – The Juliet Club, via Galilei 3, 37100 Verona, info@julietclub.com, a najbolja pisma se i nagrađuju.
U Sjedinjenim Američkim Državama čak 15 posto čestitki za Valentinovo djevojke pošalju same sebi.
U viktorijansko vrijeme potpisati čestitku za Valentinovo smatralo se nesrećom.
Dan samaca slavi se dan nakon Valentinova.
U Finskoj se umjesto Valentinova slavi Dan prijatelja.
X koji se u moderno doba koristi kao simbol za poljubac svoje porijeklo vuče još iz srednjeg vijeka. Ljudi koji nisu znali pisati potpisali su se s X i potom poljubili slovo. Time su potvrdili svoju iskrenost odnosno da stoje iza onoga što su potpisali.
Liječnici su tijekom 19. stoljeća nesretno zaljubljenima savjetovali jesti čokoladu kako bi ublažili tugu.
Richard Cadbury napravio je prvu bombonijeru za Valentinovo krajem 19. stoljeća, a više od 25 milijuna bombonijera u obliku srca proda se na Valentinovo.
Crvene ruže smatraju se cvijećem ljubavi zato što crvena boja simbolizira snažne romantične osjećaje i strast.
Učitelji prime najviše čestitki, a slijede ih djeca, majke, supruge, simpatije i ljubimci.
Svake godine na Valentinovo dogodi se oko 220,000 prosidbi.
Neki ljudi su vjerovali da ako žena ugleda crvendaća na Valentinovo, udat će se za mornara. Ako vidi vrapca, udat će se za siromaha i biti sretna, a ako vidi štiglića udat će se za milijunaša.
Na Valentinovo 2013. godine, jedan Tajlandski par je postavio rekord za najduži neprekidni poljubac, koji je trajao 58 sati, 35 minuta i 58 sekundi.
Srce je najčešći simbol romantične ljubavi. Drevne kulture i civilizacije vjerovale su da ljudska duša živi u srcu.
Tijekom srednjeg vijeka, vjerovanje da ptice na dan Svetog Valentina biraju svog partnera za parenje, dovelo je do ideje da bi isto trebali činiti i mladići i djevojke.
Najveličanstveniji ljubavni poklon na zemlji i svih vremena je – Taj Mahal u Indiji. Sagradio ga je vladar Shahjahan u sjećanje na svoju preminulu suprugu koja je umrla pri porodu. On stoji kao simbol vječne ljubavi. Gradnja Taj Mahala započela je 1634. i trajala je gotovo 22 godine, a ukupno je na izgradnji ove veličanstvene građevine radilo 20.000 ljudi iz cijele Indije.
Pripala nam je čast uljepšati ambijent restorana Kampus za ovako važan događaj. Naime Udruga Srce ove godine slavi 30 godina postojanja. Ovaj bal je prilika da se ukaže na važnost prevencije od moždanog udara.
Mala izložba za veliki interes, Franko Jurić nas je uz pomoć svojih kolega pustio u svoj egzotični svijet. Njegovi kućni ljubimci su od paličnjaka, kineske barske kornjače , madagaskarskog siktajućeg žohara, kraljevskog pitona, leopardnog gekona pa do tarantula, a egzotičnom društvu se pridružila i jedna iguana.
Izložba je bila namijenjena učenicima naše škole no interes je veliki a gužva ispred 13-stice ne jenjava, u posjet nam stižu osnovci i vrtićarci, a s radošću očekujemo i zainteresirane građane i to do četvrtka, 20. veljače u vremenu od 10 do 14 sati u prostorima Škole u Nehaju.
Ove se godine Dan sigurnijeg interneta (DSI) obilježava 11. veljače, krovni mu je slogan “Zajedno za sigurniji internet”, a aktivnosti u njegovom povodu su usmjerene na educiranje i osvještavanje djece, mladih i stručnjaka o sigurnom i odgovornom ponašanju u digitalnom svijetu.
Tema ovogodišnje DSI je Digitalna odgovornost: Uloga modernih alata u sigurnosti djece. Organizator je pripremio niz offline i online aktivnosti od panel rasprava, radionica, online kviz i live na Instagramu do dodjele nagrade LIKE. U aktivnostima sudjeluju stručnjaci iz Centra za sigurniji Internet (CSI), CARNET-a, A1 Hrvatska i Sveučilišta Algebre. CSI je pozvao sve učitelje, nastavnike i suradnike u školama, vrtićima i ustanovama koje rade s djecom da se pridruže obilježavanju DSI provedbom radionica s učenicima s porukom “Ne propustite nova znanja i dijeljenje iskustva te dobre prakse!”. DSI dio je projekta SIC-CRO, čiji je nositelj Centar za nestalu i zlostavljanu djecu, u suradnji s partnerima A1 Hrvatska i Sveučilištem Algebra.
Naša škola se priključila obilježavanju DSI Radionicom: Ljubav ili ne? Kroz radionicu je prošlo 60-ak učenika škole (1. g, 2. a, 2. e i 4. g) Tema radionice su intimni odnosi u digitalnom svijetu, s naglaskom na pojave poput sextinga i sextortiona. Ciljevi radionice su: podizanje svijesti, razvijanje kritičkog razmišljanja, razvijanje komunikacijskih vještina. Nakon provedene radionice učenici razumiju što su sexting i sextortion te kako se oni razlikuju, učenici postaju svjesni potencijalnih rizika i posljedica ovih aktivnosti, učenici su osnaženi da postave granice i zatraže pomoć u slučaju suočavanja s neugodnim situacijama online, učenici su upoznati s uslugom TAKE IT DOWN.
Sudjelujući u međunarodnom Projektu „Šafran“, posadili smo lukovice žutih šafrana, a krajem siječnja, kad obilježavamo Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, naši su šafrani procvjetali.
Sedmu godinu zaredom naša škola sudjeluje u međunarodnom Projektu „Šafran“. U listopadu 2024. g. učenice 1. f razreda koje se školuju za zanimanje cvjećar, pod stručnim vodstvom i uputama nastavnice Marijane Bjeliš, prof. strukovnih predmeta u programu poljoprivrede te grupa učenika koji borave u našem učeničkom domu i njihova odgojiteljica Marija Jerkunica, posadili su lukovice žutog šafrana.
Njegov cvijet ima šest latica pa podsjeća na žutu Davidovu zvijezdu kojom su Židovi bili prisiljeni obilježavati svoju odjeću u II. sv. ratu. Žuto cvijeće je simbol tuge zbog više od milijun i pol tragično stradale djece u ratnim strahotama no i simbol nade, izgradnje i razvoja novog života. Šafran uobičajeno cvate krajem siječnja ili početkom veljače, otprilike u vrijeme kada obilježavamo Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta (27. siječnja). U školskoj knjižnici školska knjižničarka je učenicima održala prigodno izlaganje o simbolici sadnje žutih šafrana i stradanjima Židova u holokaustu uz citate iz „Dnevnika Anne Frank“.
Ovim projektom želi se potaknuti učenike na kritičko promišljanje o kršenjima građanskih prava te usmjeriti ih na prihvaćanje i poštivanje drugih nacionalnosti, vjerskih uvjerenja i kulturoloških različitosti.
