U utorak, 17. ožujka 2026. godine, u učeničkom domu održan je turnir u stolnom tenisu koji je okupio velik broj učenika željnih nadmetanja i dobre zabave. Tijekom cijelog natjecanja vladala je pozitivna i sportska atmosfera, a sudionici su pokazali zavidnu razinu vještine, upornosti i fair playa. Turnir je odigran po knock-out sustavu, na dva dobivena seta. Svaki meč donio je zanimljive i neizvjesne trenutke, a gledatelji su imali priliku uživati u dinamičnim i kvalitetnim susretima. Nakon niza uzbudljivih dvoboja, konačni poredak bio je sljedeći:
mjesto: Jakov Violić
mjesto: Petar Barać
mjesto: Siniša Marinović
Po završetku turnira, najuspješnijim natjecateljima uručene su prigodne nagrade, dok su svi sudionici nagrađeni pljeskom za trud, zalaganje i sportsko ponašanje. Organizaciju i provedbu turnira vodio je odgajatelj Andrija Ivić, prof., dok je za suđenje bio zadužen Jurica Skelin, prof.
Čestitamo svim sudionicima na prikazanoj igri i veselimo se budućim sportskim događanjima u domu!
Učenici 2. a i 3. a razreda, sa svojim nastavnicama, proveli su tri prekrasna dana na terenskoj nastavi u Krapini, Križevcima i u Zagrebu.
Putovanje je počelo u Kaštelima 1.3. u ranim jutarnjim satima. Nakon vožnje i kraćeg zaustavljanja posjetili smo Muzej krapinskih neandertalaca. Nakon vođenog obilaska, prošetali smo šumom u kojoj su pronađena nalazišta.
Slijedećeg dana posjetili smo Srednju gospodarsku školu u Križevcima i Veleučilište u Križevcima koje se nalazi u blizini. U školi su učenici imali priliku vidjeti govedarski praktikum u kojem borave mliječne krave i njihova telad. Škola je nedavno dobila robota za mužnju krava. Bilo je vrlo zanimljivo vidjeti kako robot samostalno obavlja mužnju i prikuplja podatke o pomuženoj životinji. Mlijeko se prerađuje u školskoj mljekari. Učenicima su nastavnici pokazali odvajanje masti, pasterizaciju, cijeđenje i izradu vrlo kvalitetnog Gauda sira za koji je škola nagrađena. Dekanica veleučilišta održala je predavanje o programima i uvjetima za upis. Veleučilište u svojim štalama ima konje, magarce, ovce, patke, autohtone križevačke kukmaste kokoši i goveda. Obilazak smo završili šetnjom centrom Križevaca.
Učenici su bili smješteni u Termama Tuhelj, pa su u slobodno vrijeme uživali u kupanju na bazenima, disku, druženju i izvrsnoj hrani. Zadnjeg dana uputili smo se prema Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Docent Butković proveo nas je kroz fakultet, klinike, posjetili smo Muzej kostura i Patološki muzej koji u svom postavu ima brojne nakaze. Nakon fakulteta došao je na red Zoološki vrt. Dan smo završili u centru Zagreba. U kasnim satima vratili smo se u Kaštela.
Nadamo se daljnjoj suradnji sa Srednjom gospodarskom školom i Veleučilištem u Križevcima, nadamo se da će ovo otvoriti nove mogućnosti za učeničke razmjene. Zahvaljujemo profesorici Wolf, dekanici Andreata-Koren i docentu Butkoviću koji su na organizirali obilaske.
Dana 9. ožujka 2026. u prostorijama našeg Učeničkog doma održano je Međužupanijsko stručno vijeće odgajatelja učeničkih domova u svrhu stručnog usavršavanja. Predavanja o neurolingvističkom programiranju s tehnikama i primjenom u praksi je održala prof. Mile Milas iz Učeničkog doma Športske gimnazije u Zagrebu. Odgajatelj prof. Andrija Ivić je u suradnji sa odgajateljem prof. Goranom Samardžićem iz Učeničkog doma Split održao pedagošku radionicu „Igra iza igre: Kako gledati nogomet drugim očima“.
Izvor: Voditeljica učeničkog doma – Benka Trošelj, prof.
Kako bi se potaknulo što veće sudjelovanja mladih u kulturnim događanjima, pojačala dostupnost kulture i umjetnosti te stvorila navika konzumiranja kulture, Ministarstvo kulture i medija uvodi „Kulturnu iskaznicu“ za mlade s navršenih osamnaest godina.
Cilj uvođenja „Kulturne iskaznice“ je promicanje univerzalnog i raznovrsnog pristupa kulturi za mladu publiku, stvaranje kulturnih navika te jačanje postojećih kulturnih potreba. Jednako tako Kulturnom iskaznicom osnažit će se daljnji razvoj kulturnog sektora te omogućiti izravan kontakt s mladom publikom kroz novi model potpore.„Kulturna iskaznica“ je odgovor na uočenu potrebu za nedovoljnim sudjelovanjem mladih u kulturnim događanjima, posebno u nekim segmentima kulturnog sektora te nedovoljno razvijeni modeli komunikacije između stvaratelja kulturnih sadržaja i mlade publike kao njihovih korisnika.
Kako bi mlada publika stekla naviku konzumiranja kulture, a uslijed nedostatka pozornosti koja se posvećuje kulturi i umjetnosti u okvirima redovitog obrazovnog ciklusa, uz druge mjere koje Ministarstvo kulture i medija provodi, uvođenjem „Kulturne iskaznice“ svakoj mladoj osobi s navršenih osamnaest godina osigurava se novčana potpora namijenjena kulturnim potrebama – kupnji knjiga, ulaznica za muzeje, kazališta, koncerte i drugo po vlastitom odabiru.
Nacionalnim dosegom, odnosno mogućnošću korištenja „Kulturne iskaznice“ u svim dijelovima Hrvatske utječe se i na veću decentraliziranost kulturnih sadržaja, što je jedan od strateških prioriteta Ministarstva kulture i medija.
Uvođenje „Kulturne iskaznice“ komplementaran je provedbi programa razvoja publike koje Ministarstvo kulture i medija provodi od 2018. godine, kao i programa Ruksak (pun) kulture koji se provodi od 2014. godine, a uključen je u Program Vlade RH 2024. – 2028.. Također, „Kulturna iskaznica“ sukladna je i budućem Nacionalnom programu za mlade koji se planira donijeti za razbolje 2026. – 2030. namijenjenom daljnjem stvaranju poticajnog okruženja za razvoj mladih.
Međunarodni dan žena, koji se svake godine obilježava 8. ožujka, zalaže za ravnopravnost spolova. Taj dan se odaje počast postignućima žena u svim aspektima života – društvenom, ekonomskom, kulturnom i političkom. Međunarodni dan žena 2026. dolazi u presudnom trenutku: Žene i djevojčice nikada nisu bile bliže jednakosti, ali i nikada bliže tome da je izgube. Pravna zaštita od obiteljskog nasilja formalno je proširena u mnogim zemljama. Ipak, realna prava žena i djevojčica se očigledno smanjuju.
Postoji li napredak u ženskim pravima u sad već više od stoljeća borbe za njih ili ipak još uvijek postoje područja u kojima je prisutna nejednakost između žena i muškaraca?
Kao važan čimbenik u sagledavanju društvenih promjena svakako se nameće i službena statistika, čija zadaća jest praćenje i bilježenje trendova kako bi se zaključci i odluke mogli donositi na temelju relevantnih podataka. Stanovništvo, obrazovanje i tržište rada statistička su područja koja nam mogu pomoći kreirati sliku žene, a posebno je zanimljivo sagledati demografske trendove u duljem razdoblju.
Što se dogodilo sa ženom u Hrvatskoj unatrag pola stoljeća?
U prosjeku imam 46 godina, prvi put se udajem i rađam s 29, a očekuje se da ću živjeti bar do 79-e – ja sam žena u Hrvatskoj! Prema podacima Popisa 2021., broj žena u Hrvatskoj iznosio je 2,0 milijuna te su činile 51,8% ukupnog stanovništva. Taj trend je, promatrajući tijekom desetljeća, stalan te je njihov udio uvijek nešto veći od udjela muškaraca.
Svim ženama želimo sretan Međunarodni dan žena uz podsjetnik da se borba za ženska prava i njihov što ravnopravniji položaj u društvu ne smije svesti na samo jedan dan u godini
